Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on pinterest
Share on whatsapp
Share on skype

Energetska efikasnost uzima maha i u BiH – Pokrenuta inicijativa za dobijanje grantova

Energetska efikasnost, odnosno mjere koje dovode do ušteda u potrošnji energije, postaje sve značajnija i u zemljama zapadnog Balkana. Sve više kompanija i domaćinstava u BiH pri planiranju izgradnje i renoviranja, ili kupovine novih uređaja, vodi računa o tome da u svoje objekte ugrađuju ili uvode energetski efikasnije proizvode, čime štede na računima za struju i pomažu zaštiti životne sredine.


Od 1. marta ove godine Evropska komisija promijenila je način na koji obilježava energetski najefikasnije proizvode, barem kada su u pitanju kućanski aparati i bijela tehnika. Lampe i rasvjetna tijela će nove oznake dobiti u septembru ove godine, a ostali uređaji tokom narednih mjeseci i godina. Energetski najefikasniji uređaji, koji su do 1. marta ove godine nosili oznaku A+++, od sada će imati oznaku B. Nijedan uređaj trenutno na tržištu evropske ekonomske zajednice ili tržištima koja poštuju evropsku regulativu nema energetsku vrijednost A u skladu s novom nomenklaturom, ali namjera je da u narednim godinama proizvođači na tržište izbace uređaje koji će uštedom energije dobiti oznaku A.

Građani BiH koji žele da svoje domove učine energetski efikasnijima odnedavno imaju mogućnost da apliciraju za grantove. EU i druge evropske institucije, poput Evropske banke za obnovu i razvoj, njemačkog GIZ-a i drugih institucija, preko domaćih komercijalnih banaka poput Raiffeisen Bank ili UniCredit banke nude mogućnost dobijanja grantova.


Sistem funcioniše na način da građani uzmu predračune za energetski efikasne mjere ili proizvode koje namjeravaju kupiti ili ugraditi u svoje domove, a onda s tim predračunima odu u jednu od komercijalnih banaka u BiH ili mikrokreditnih organizacija koje imaju ugovore s EU, UNDP-jem ili drugim institucijama. Ako donatori odobre energetski efikasne mjere, građani mogu uzeti kredit u bankama, a zatim, nakon što predoče dokaze da su kupili i ugradili proizvode, na tekućim računima im budu uplaćeni grantovi, koji obično iznose 20% investicije.


Čak i ako se uzmu u obzir kamate i troškovi kredita, građanima ostaje značajna suma novca kao motivacija da ugrade što više energetski efikasnih proizvoda. Pojedine banke imaju relativno ograničenu paletu mjera i proizvoda za koje se mogu dobiti grantovi, poput termalnih fasada, toplotnih pumpi za grijanje, spoljne stolarije i sličnih proizvoda. Druge, pak, banke uz ove proizvode nude i mogućnost nabavke energetski efikasnih kućanskih uređaja i aparata koji su do sada nosili oznaku A+++ i A++, a sada imaju oznaku B i C, poput veš-mašina, mašina za suđe, blendera, televizijskih prijemnika i drugih uređaja.


Kadri Simson, komesarka za energetiku u Evropskoj komisiji, rekla je da je evropski način etiketiranja energetskih proizvoda bio pun pogodak.
– Do kraja februara više od 90% proizvoda u EU imalo je oznake A+, A++ ili A+++. Novi način označavanja će biti jasniji i pomoći će proizvođačima da nastave s inovacijama kako bi ponudili još energetski efikasnije proizvode, što pomaže smanjenju emisije stakleničkih gasova – rekla je ona.


I Fond za zaštitu životne sredine RS nudi mogućnost sufinansiranja projekata energetske efikasnosti, a sve informacije o projektima koje podržavaju mogu se pronaći na njihovoj internet stranici.


Janez Kopač, sekretar Energetske zajednice, kaže da je BiH na početku dugog puta kada je riječ o energetskoj efikasnosti. Primjera radi, ističe da se kod višespratnih zgrada mora mijenjati regulativa.
– Banke ne žele finansirati energetsku efikasnost u neboderima zbog neadekvatno riješenog pitanja zajednica etažnih vlasnika. A 45% stambenog fonda čine višespratnice. Sve investicije idu u individualne i javne objekte jer ih banke mogu lakše kreditirati. Puno je ovakvih primjera gdje bi se veliki napredak mogao postići samo promjenom regulative – ističe on.


Iako su, kao što smo vidjeli, i u BiH započete inicijative za dobijanje grantova u oblasti energetske efikasnosti, i dalje znatno zaostajemo za EU. U tim zemljama grantovi su mnogo izdašniji, a ponekad investiciju pokriju u iznosu od 100%. EU je, primjera radi, prošle sedmice izdvojila 17,5 mlrd EUR za pomoć rudarskoj industriji zbog zatvaranja rudnika i isključivanja termocentrala iz pogona.


Zahvaljujući inicijativi Evropske komisije “Novi zeleni dogovor” i Fondu za zapadni Balkan, značajan iznos od oko 9 mlrd EUR grantova za zapadni Balkan će se odnositi na ekologiju. Građani će, ako ovaj projekat bude implementiran, povoljno moći nabavljati električne automobile, postavljati solarne panele na krovove i uvoditi druge ekološke inovacije.

ba.ekapija.com